Klima se može „ohladiti“ primjenom bambusa u graditeljstvu

Obnovljivi materijali na bazi biljaka poput bambusa imaju veliki potencijal za izgradnju održivih i energetski učinkovitih građevina

Istraživači iz Velike Britanije proučavali su toplinska svojstva bambusa te su zaključili kako ga treba pokušati primjenjivati u graditeljstvu radi snižavanja globalne temperature.

Možda postoji način za borbu s jednom ključnom stavkom klimatske krize, a to je veća upotreba široko dostupnog bambusa u graditeljstvu.

Bambus je već jedan od najšire korištenih i najprilagodljivijih prirodnih materijala na planetu, a koristi se za prehranu, medicinsko i kuhinjsko posuđe, glazbene instrumente, odjeću i namještaj. Također, od njega se prave skele, podne obloge, okviri bicikala, poboljšava plodnost goveda, a koristi se i u proizvodnji piva.

Najnovija istraživanja sada upućuju na zaključak kako bi povećana upotreba bambusa u građevinskom sektoru odigrala veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživanje koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji i Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču objavljeno je u časopisu Scientific Reports i u njemu je proučavana struktura i način prijenosa topline kroz bambus, tj. toplinska provodnost bambusa.

Procjenjuje se da je građevinski sektor u Velikoj Britaniji zaslužan za 30 % do 40 % emisija ugljikovog dioksida u državi. Razlog tomu ujedno je i proizvodnja energetski zahtjevnih materijala poput cementa i čelika, kao i količina energije potrebna za grijanje i hlađenje zgrada.

„Obnovljivi materijali na bazi biljaka poput bambusa imaju veliki potencijal za izgradnju održivih i energetski učinkovitih građevina“, navode istraživači. „Upotreba takvih materijala mogla bi znatno smanjiti količinu emisija u odnosu na tradicionalne materijale, pomažući tako u smanjivanju ljudskog utjecaja na klimatske promjene.“

Koristeći se naprednom toplinskom pretražnom mikroskopijom, istraživači su promatrali toplinski tok unutar staničnih stijenki bambusa te proučavali vodljivo tkivo kroz koje se prenose tekućina i hranjive tvari kroz bambus.

Dobivene slike otkrile su zapetljanu strukturu vlakana s izmjenjujućim slojevima debljih i tanjih staničnih stijenki te je otkriveno da deblje stijenke daju najbolju toplinsku vodljivost te da su zaslužne za čvrstoću i krutost bambusa.

Brzorastuća biljka

„Priroda je zadivljujući arhitekt“, navodi autor istraživanja Dashil Shah sa Zavoda za arhitekturu na Cambridgeu. „Bambus je strukturiran na izrazito pametan način. Raste za jedan milimetar svakih 90 sekundi što ga čini jednim od najbrže rastućih biljnih materijala.“

U istraživanju je navedeno da je količina potrebnog grijanja i hlađenja u zgradama prvenstveno povezana sa svojstvima materijala od kojih su napravljene, a posebice ovisi o tome koliko topline korišteni materijali mogu provoditi i skladištiti.

Istraživači navode da bolje razumijevanje toplinskih svojstava bambusa može dovesti do znatno šire upotrebe ove biljke. Bambus bi se mogao koristiti i u izgradnji strukture zgrade, a ne samo za podne materijale za što se trenutno koristi.

„Ljude će možda brinuti sigurnost od požara u zgradama od bambusa“, navodi Shah. „Kako bi taj problem pravilno riješili, trebamo razumjeti toplinska svojstva građevinskog materijala.“

„Kroz naš rad možemo vidjeti kako toplina putuje kroz debela vlakna staničnih stijenki koje podupiru strukturu bambusa iz čega se može zaključiti da bi bambus mogao znatno brže omekšati u smjeru tih vlakana pri izlaganju toplini vatre. Ovo saznanje nam pomaže u razumijevanju načina na koji se zgrade mogu pravilno ojačati.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Drvene zgrade mogu usporiti globalno zatopljenje

Urbanisti bi trebali pronaći inspiraciju u prirodi i gradove sutrašnjice graditi u drvu. Drvene zgrade imaju minimalni ugljikov otisak i time najmanji utjecaj na okoliš, a za njihovu gradnju trebalo bi koristiti i drvene ostatke.

U srpnju dvije radionice prirodnog graditeljstva

Zanima vas prirodna gradnja? U srpnju ne propustite dvije cjelodnevne radionice prirodnog graditeljstva na kojima možete naučiti kako izraditi zidove od bala slame te kako izraditi i ugraditi zemljane žbuke!

Mjøstårnet – dovršen je najviši drveni toranj na svijetu

Norveški toranj Mjøsa (Mjøstårnet) službeno je sa svojih 18 katova i 85,4 metara visine u ožujku postao najviša drvena zgrada na svijetu. Toranj je pravi simbol promjena trendova u građevinarstvu i dokazuje kako se i ovako visoke zgrade mogu sagraditi korištenjem održivih materijala, a dizajneri iz tvrtke Voll Arkitekter nadaju se kako će njihov toranj inspirirati i druge arhitekte na veću primjenu drva.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER