Plastika u oceanima prijeti bakterijama koje proizvode kisik

Novo zabrinjavajuće upozorenje znanstvenika

Važno novo istraživanje daje nam razloga za dodatnu zabrinutost zbog posljedica plastičnog onečišćenja oceana. Istraživači su po prvi put proučavali utjecaj kemikalija iz plastičnih proizvoda na uobičajene bakterije koje su zaslužne za proizvodnju 10 % kisika u atmosferi

Prochlorococcus je mali rod cijanobakterija otkriven prije samo 30 godina, a njihova prisutnost u Jadranskom moru utvrđena je tek 2009. Ove izvanredne cijanobakterije nisu samo najmanji organizmi na svijetu koji fotosintetiziraju, već su i jedni od najbrojnijih. Njihova ukupna populacija u svim morskim ekosustavima iznosi u oktilijunskim brojkama (1027), zbog čega se smatraju najbrojnijim fotosintetskim organizmom na Zemlji. Osim što morsku vodu održavaju čistom, ovi mikroorganizmi proizvode i održivi volumen kisika koji udišemo.

„Ovi mali mikroorganizmi ključni su za morsku mrežu prehrane, doprinose ciklusu ugljika i smatraju se odgovornima za proizvodnju 10 % ukupne svjetske količine kisika“, rekla je koautorica istraživanja Lisa Moore sa Sveučilišta Macquarie u Australiji. „Dakle, ovim organizmima možemo biti zahvalni za jedan od svakih 10 udisaja kisika, a svejedno se skoro ništa ne zna o tome kako morske bakterije poput Prochlorococcusa reagiraju na ljudsko djelovanje i onečišćenje plastikom.“

Kako bi se popunila ova praznina u znanju, istraživači su uzeli dva različita soja cijanobakterija te su ih u laboratorijskim uvjetima izložili kemikalijama za koje je poznato da se izlučuju iz uobičajenih plastičnih proizvoda. Rezultati su pokazali da kemikalije utječu na rast Prochlorococcusa te se tako smanjuje njihova sposobnost za obavljanje fotosinteze i mijenja izgled velikog broja njihovih gena.

Plastičnim bocama u slavnoj fontani Cibeles u Madridu aktivisti su upozorili na štetan utjecaj plastike za jednokratnu upotrebu / Fotografija: Randy Olson, National Geographic

Ovo istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Communications Biology, očigledno ima brojna ograničenja pri pokušajima ekstrapolacije ovih rezultata na općeniti utjecaj plastike u oceanu. Istraživači naglašavaju da njihovi eksperimenti ne  odgovaraju pojedinim koncentracijama plastike u oceanu, nego da su osmišljeni da bi se bolje razumjeli utjecaji onečišćenja plastikom na ovu populaciju mikroorganizama od životne važnosti u morskim sustavima.

„Naši podaci upućuju na to da bi onečišćenje plastikom moglo imati brojne utjecaje na ekosustav, osim poznatih utjecaja na makroorganizme poput morskih ptica i kornjača“, rekla je glavna autorica istraživanja Sasha Tetu. „Ako želimo u potpunosti razumjeti utjecaj onečišćenja plastikom na morski okoliš i pronaći načine za smanjenje utjecaja, moramo proučiti utjecaj onečišćenja na ključne grupe mikroorganizama, uključujući i one grupe koje vrše fotosintezu.“

Dok se trenutno provode brojna istraživanja utjecaja plastike i mikroplastike na oceanske ekosustave, još uvijek raspolažemo s malo saznanja o štetnim utjecajima koja ta onečišćivala nanose. Daljnja istraživanja nužna su za proučavanje utjecaja plastike na mikroorganizme u oceanu, a istraživači pretpostavljaju da bi to mogao biti značajan svjetski problem.

U novom se istraživanju navodi da približno dvije milijarde komadića plastike koji sačinjavaju zloglasni veliki pacifički otok smeća (Great Pacific Garbage Patch) putuje preko područja gdje je Prochlorococcus cijanobakterija prisutna u najvećoj količini. Osim toga, u nedavnoj se studiji otkrilo da plutajući plastični otpad može izlučivati kemikalije u morsku vodu u volumenima dovoljno velikim da promijene aktivnost lokalnih populacija mikroorganizama. Iako je ovo istraživanje provedeno u laboratorijskim uvjetima pri općenitim, hipotetskim scenarijima, problem izlučivanja kemikalija iz plastike u ocean problem je koji definitivno zahtijeva veliku pažnju.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bandić gura građane Zagreba prema plaćanju skupih EU penala za smeće

Zagrepčani i Zagrepčanke su na korak do plaćanja visokih kaznenih penala Europskoj uniji zbog neispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada. Rezultat je to dugogodišnjeg lošeg gospodarenja otpadom u režiji gradonačelnika Bandića, tvrdi Zelena akcija.

Imamo sve više dokaza o sveprisutnosti plastike

Najveća koncentracija mikroplastike nalazi se u dubinama između 180 i 610 metara, a maksimalna koncentracija iznosi 16 čestica po kubnom metru vode što je četiri čestice po kubnom metru više nego što je pronađeno u Velikom pacifičkom otoku smeća.

Utapamo se u morima plastike

Iako se koristi tek od 50-tih godina prošlog stoljeća, dosad smo uspjeli stvoriti čak pet otoka usred oceana sačinjenih od plastičnog otpada. Nova studija pokazuje kako veliki pacifički otok smeća (GPGP) teži skoro 80 tisuća tona i pokriva površinu veću od Quebeca.

Između Korzike i Elbe pluta desetak kilometara dug otok plastičnog otpada

Potvrđeno je: Mediteran je bogatiji za jedan novi otok! Međutim, ovaj „otok“ nije rezultat nekog iznenadnog prirodnog fenomena, već ljudskog djelovanja i neodgovornog gospodarenja otpadom. Morske struje donijele su tisuće tona plastičnog otpada koje su formirale novi otok dug desetak kilometara u vodama između Korzike i Elbe.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER