Ženke i mužjaci divljih pčela vole različito cvijeće

Određivanje prave mješavine cvijeća moglo bi pomoći pri očuvanju pčela

Istraživači američkog Sveučilišta Rutgers-New Brunswick otkrili su da ženke i mužjaci brojnih vrsta divljih pčela u potrazi za hranom posjećuju različito cvijeće

Prema istraživanju objavljenom u zborniku PLOS ONE, prehrana muških i ženskih pčela iste vrste može biti toliko različita koliko i prehrana različitih vrsta pčela.

„Dobivamo sve veći uvid u to što na cvijeću privlači različite vrste pčela, pa ćemo vjerojatno raspolagati većim znanjem potrebnim za očuvanje pčela“, rekao je glavni autor istraživanja Michael Roswell, doktorand u laboratoriju pod vodstvom Rachael Winfree, profesorice na Zavodu za ekologiju, evoluciju i prirodne resurse Sveučilišta Rutgers-New Brunswick.

Prije pet godina, kada su članovi Winfree Laba proučavali programe za stvaranje staništa za oprašivače, Roswell je primijetio da su pojedini cvjetovi privlačniji mužjacima pčela, a drugi ženkama. To je bio poticaj za proučavanje što većeg broja vrsta pčela kako bi se otkrilo posjećuju li doista mužjaci i ženke pčela različite vrste cvjetova.

Roswell navodi da je američka savezna država New Jersey dom za oko 400 vrsta divljih pčela, ne uključujući Apis mellifera Linnaeus - medonosne pčele čiji mužjaci, trutovi, ne odlaze u potragu za hranom.

Ženka vrste Agapostemon virescens na cvijetu bodljikave kruške / Foto: Michael Roswell / Rutgers-New Brunswick

Znanstvenici su skupili 18.698 pčela 152 različite vrste koje obitavaju u New Jerseyju. Pčele su posjećivale 109 vrsta cvjetova na šest poluprirodnih livada vrlo bogatih raznolikim cvijećem, a na livadama je raslo većinom domaće cvijeće koje privlači oprašivače.

Ženke pčela grade, održavaju, štite i skupljaju hranu za gnijezda, dok mužjaci primarno traže partnere za parenje. Oba spola hrane se cvjetnim sokom, ali samo ženke skupljaju pelud koji je hrana mladim pčelama te radi toga mnogo češće odlaze u potragu za hranom nego mužjaci.

Za cvijeće su mužjaci i ženke pčela podjednako važni oprašivači, iako cvjetovi imaju veću korist od ženki budući da one na njima provode duže vrijeme u potrazi za hranom. Prije parenja, mužjaci pojedinih vrsta kreću na put s područja na kojem su rođeni. Roswell stoga pretpostavlja da bi određivanje njihovih sklonosti prema pojedinim vrstama cvijeća moglo doprinijeti održavanju genetički različitih populacija pčela.

„Uočili smo vrlo zanimljive obrasce ponašanja pri kojima pojedine vrste cvijeća djeluju privlačnije ili odbojnije mužjacima pčela ili pri kojima mužjaci imaju manju želju za posjetom cvjetova koji samo proizvode pelud, ali ne i nektar“, rekao je Roswell. „To bi moglo pridonijeti određivanju prave mješavine cvijeća koja bi nam pomogla pri očuvanju pčela.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

„Gumeni“ beton podnosi udare bez pucanja

Zgrade koje se grade za vojne potrebe i potrebe zaštite civila trebaju biti posebno izdržljive. Imajući to u vidu, rusko Dalekoistočno federalno sveučilište u Vladivostoku nedavno je razvilo novi oblik betona koji je daleko otporniji na pucanje od uobičajenih vrsta.

U Beču „živi i radi“ 200 milijuna pčela

Tijekom ljetnih mjeseci u Beču živi i do 200 milijuna pčela, a trenutno je po gradskim zelenim površinama Beča raspoređeno oko 5.000 košnica. Neke od njih smještene su na vrlo neobičnim mjestima – na glavnom gradskom groblju, u okviru Opće bolnice, uz pročišćivač vode ili pak na krovu gradske vijećnice u samom središtu grada.

Danas je Svjetski dan pčela!

S ciljem podizanja svijesti o značaju pčela i upoznavanja javnosti s alarmantnim smanjenjem njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju predložili su naši susjedi Slovenci, a podržale su je sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta.

Amsterdam odlučio stati na kraj alarmantnom izumiranju pčela

Neugledan prizor visoke i nepokošene trave, divljeg cvijeća i korova ispred amsterdamske željezničke postaje svakako ne izgleda lijepo, ali može biti presudan za rješavanje jedne od najvećih zagonetki zaštite okoliša – misterioznog izumiranja pčela diljem svijeta. Dok znanstvenici zvone na uzbunu zbog alarmantnog pada pčelinjih populacija, raznolikost divljih i medonosnih pčela u nizozemskom glavnom gradu, čini se, nikada nije bila veća.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER